Poremećaj identiteta kod BPD-a: znakovi da se tvoj osjećaj sebe stalno mijenja

Jesi li se ikad uhvatio kako razmišljaš: «tko sam ja kad nitko ne gleda?» Možda se tvoja mišljenja, ciljevi, pa čak i osobnost čine promjenjivima ovisno o tome s kim si. Možda si započeo i napustio tucet verzija sebe—nove karijere, nove stilove, nova uvjerenja—i svaka se činila posve stvarnom dok odjednom nije prestala biti. Ako te ovo dotiče, možda proživljavaš ono što kliničari nazivaju poremećajem identiteta, jednim od najčešće zanemarenih znakova graničnog poremećaja ličnosti (BPD). Ovaj te članak toplo i bez osuđivanja vodi kroz znakove poremećaja identiteta kod BPD-a, kako bi bolje razumio svoj unutarnji svijet.

Što je poremećaj identiteta kod BPD-a?

Poremećaj identiteta jest izrazito i trajno nestabilan osjećaj sebe. U DSM-5 naveden je kao jedan od devet kriterija graničnog poremećaja ličnosti, no o njemu se govori daleko manje nego o uočljivijim znakovima poput intenzivnih promjena raspoloženja ili straha od napuštanja. Dok većina ljudi do rane odrasle dobi razvije razmjerno stabilan osjećaj o tome tko su—svoje vrijednosti, sklonosti i smjer života—osoba s poremećajem identiteta taj unutarnji kompas doživljava kao kolebljiv, promjenjiv, pa i odsutan.

To nije puka neodlučnost, niti uobičajen način na koji svi rastemo i mijenjamo se s vremenom. Riječ je o dubljem i dezorijentirajućem iskustvu—o tome da ne poznaješ posve vlastitu srž. Možeš se osjećati poput kameleona koji upija osobnost onih oko sebe, ili kao da postoji praznina ondje gdje bi trebao biti jasan osjećaj sebe. Istraživači to često povezuju s ranim odnosnim iskustvima u kojima nije bilo sigurno razviti vlastiti, dosljedan i cijenjen identitet.

Znakovi i simptomi poremećaja identiteta kod BPD-a

Poremećaj identiteta pokazuje se na mnogo tihih, svakodnevnih načina. Možda prepoznaš neke od ovih obrazaca:

• Promjenjiv osjećaj sebe: Tvoja osobnost, mišljenja ili osjećaj o tome tko si dramatično se mijenjaju ovisno o odnosima ili okolini.
• Kronična praznina: Trajan osjećaj unutarnje šupljine, kao da nešto u tvojoj srži nedostaje ili ostaje neodređeno.
• Nestabilni ciljevi i vrijednosti: Planovi za karijeru, uvjerenja i dugoročni ciljevi često se mijenjaju, katkad na načine koji iznenade i tebe.
• Zrcaljenje drugih: Preuzimaš ukuse, ponašanja ili svjetonazore bliskih ljudi, a potom nisi siguran što je uistinu «tvoje».
• Kolebljiva slika o sebi: Način na koji vidiš sebe njiše se između krajnosti—sjajan ili bezvrijedan, vrijedan ljubavi ili nepodnošljiv—uz malo sredine.
• Teškoća u opisivanju sebe: Kad te pitaju tko si ili što želiš, ostaješ prazan ili ti se čini da izmišljaš.
• Često preispitivanje sebe: Novi hobiji, izgledi, društveni krugovi pa i duhovni putovi u koje se posve uroniš, a zatim ih napustiš.

Doživjeti jedan ili dva od ovih ne znači da imaš BPD; mnogi se prepoznaju u nekima u različitim razdobljima života. Ono što je važno jest postojan, mučan obrazac kroz vrijeme.

Zašto je poremećaj identiteta važan

Kolebljiv osjećaj sebe dotiče gotovo svaki dio života. U odnosima može biti teško postaviti granice ili znati što ti je zapravo potrebno, jer ti se želje čine kao da se otapaju u željama druge osobe. Možeš se izgubiti u partnerima, a potom osjetiti paniku i neukorijenjenost kad veza završi—ne tuguješ samo za osobom, nego gubiš i verziju sebe koja je postojala uz nju.

U poslu i smjeru života neprestano mijenjanje ciljeva otežava stjecanje zaleta i može ostaviti osjećaj da zaostaješ ili da si vječni početnik. A emocionalno, kronična praznina koja često prati poremećaj identiteta može poticati impulzivne odluke, dok posežeš za bilo čime što ti u tom trenutku daje osjećaj stvarnosti ili živosti.

Poremećaj identiteta često se preklapa i s drugim iskustvima. Mnogi ga primjećuju uz obrasce privrženosti ukorijenjene u ranim odnosima, ili uz duboke temeljne sheme koje oblikuju kako vidimo sebe. Razumijevanje tih veza može biti prvi korak prema stabilnijem i vlastitijem osjećaju sebe.

Nježna samorefleksija

Ako si se prepoznao u ovim znakovima, molim te budi blag prema sebi. Poremećaj identiteta nije mana karaktera—često je to prilagodba za preživljavanje iz vremena kad imati čvrsto sebstvo nije bilo sigurno. Dobra je vijest da se jasniji i čvršći osjećaj sebe doista može izgraditi, često kroz pristupe poput dijalektičko-bihevioralne terapije (DBT) i poduprtog istraživanja sebe.

Test samorefleksije može biti privatan način bez pritiska da primijetiš vlastite obrasce prije nego što odlučiš hoćeš li razgovarati sa stručnjakom. Naš besplatni, anonimni probir napravljen je upravo za to—trenutak iskrene samorefleksije, a ne dijagnoza.